PROTESTI I KRIVIČNO PRAVO!

Kako krivično pravo tretira proteste, odnosno učesnike protesta?

Svedoci smo burnih političkih dešavanja – iz večeri u veče ponavljaju se javni protesti sa velikim brojem učesnika, pre svega u Beogradu, ali i u drugim većim gradovima Republike Srbije, u kojima je u više navrata eskaliralo nasilno ponašanje učesnika prema policiji, ali takođe i pripadnika policije prema učesnicima. Svedoci smo novinskih naslova kao što su: „Na sinoćnjem protestu povređeno 14 policajaca, uhapšena 71 osoba“ („Politika“, 11.07.2020.), „Rebić: Za dva dana na protestima POVREĐENO 118 POLICAJACA, proceusuirane 153 osobe“ („Blic“, 09.07.2020.), „25 PROCESUIRANIH DEMONSTRANATA Još se utvrđuju identiteti drugih vinovnika“ („Blic“, 09.07.2020.), „Matija Bećković: Policija zna zašto hapsi i prebija u Srbiji, a neće da kaže („Danas“, 13.07.2020.) itd.

Kao što se iz samih naslova novinskih članaka može utvrditi, protesti su za posledicu imali privođenje i procesuiranje određenog broja učesnika. Međutim, iz samih tekstova koji slede iza ovakvih i sličnih novinskih naslova, retko se mogu naći informacije o tome za izvršenje kojeg krivičnog dela, ili kojih krivičnih dela, se sumnjiče privedeni učesnici protesta – šta im se konkretno stavlja na teret.

Pre svega bi trebalo napomenuti da je određenom broju učesnika na teret „stavljeno“ postupanje koje jeste protivzakonito, ali se smatra manje društveno opasnim, te su ta lica procesuirana pokretanjem prekršajnih postupka, pred Prekršajnim sudom, a zbog izvršenje nekog od prekršaja protiv javnog reda i mira. Razliku između prekršaja i krivičnog dela biće jedna od tema teksta koji priprema, i koji će uskoro biti objavljen na portalu KRIVICA.RS pod naslovom „Abeceda krivice (deo drugi)“.

Tema ovog teksta je pokušaj da se pojasni pod koja krivična dela se eventualno mogu podvesti određene nasilne radnje koje su preduzimali učesnici protesta, uključujući i pripadnike policije.

Oni učesnici protesta koji su preduzimali nasilno ponašanje prvenstveno prema pripadnicima MUP-a RS pre svega mogu biti procesuirani zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili neko krivičnih dela iz dvadeset i devete glave Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) – u daljem tekstu KZ, koja je naslovljena „KRIVIČNA DELA PROTIV DRŽAVNIH ORGANA“. To su krivično delo iz čl. 322. KZ-a „Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje“, zatim krivično delo iz čl. 323. KZ-a „Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti“, kao i krivično delo iz čl. 324. KZ-a „Učestvovanje u grupi koja spreči službeno lice u vršenju službene radnje“. Za izvršenje prva dva krivična dela iz čl. 322. i čl. 323. KZ-a, u „osnovnom“ obliku bez težih posledica, zaprećena je kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina! Za izvršenje krivičnog dela iz čl. 324. KZ-a, zaprećena je kazna zatvora u trajanju od tri meseca do tri godine! Međutim, u ovu „grupu“ krivičnih dela spada i krivično delo „Ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti“, iz čl. 23. Zakona o javnom redu i miru ("Sl. glasnik RS", br. 6/2016 i 24/2018), za čije izvršenje je zaprećena kazna zatvora u trajanju od šest meseci do dve godine.

Sa druge strane pak, oni učesnici protesta koji su svoje nasilno postupanje usmerili pre svega prema javnoj imovini, mogli bi biti procesuirani za neko od krivičnih dela iz trideset i prve glave KZ-a, koja je naslovljena kao „KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA“. To je pre svega krivično delo iz čl. 344. KZ-a „Nasilničko ponašanje“, za čije izvršenje u „osnovnom“ obliku zaprećena kazna zatvora u trajanju od tri godine, ali ako je delo izvršeno u grupi ili je pri izvršenju dela nekom licu nanesena laka telesna povreda ili je došlo do teškog ponižavanja građana, za izvršenje ovog krivičnog dela može se izreći kazna zatvora u trajanju od šest meseci do pet godina. Takođe, to može biti i krivično delo iz čl. 344.a KZ-a „Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu“. Zakonodavac je prilikom propisivanja ovog krivičnog dela pre svega imao na umu borbu protiv huliganskog ponašanja na fudbalskim utakmicama i drugim sportskim priredbama, ali se istim „pokriva“ i nasilje na drugoj vrsti javnih skupova, u koje nesumnjivo spadaju politički skupovi. Za izvršenje ovog krivičnog dela u njegovom „osnovnom“ obliku zaprećena je kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina! Međutim, ako je ovo krivično izvršeno od strane grupe, učinilac se može kazniti zatvorom od dve do osam godina, kolovođa grupe koja izvrši ovo delo kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina, a ako je izvršenjem ovog dela došlo do nereda u kome je nekom licu naneta teška telesna povreda ili je oštećena imovina veće vrednosti, učinilac se može kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.

Na kraju, da li policijski službenici koji su eventualno primenili fizičku silu i prinudu prema učesnicima protesta u većoj meri od one koja je zakonom dozvoljena, mogu biti procesuirani za izvršenje nekog krivičnog dela? Odgovor je pozitivan – naravno da mogu, ali samo ukoliko za takvo procesuiranje postoji dovoljno političke volje. Postoji nekoliko krivičnih dela propisanih odredbama KZ-a, koja „imaju“ i svoj poseban oblik koji podrazumeva da su izvršena od strane službenih lica prilikom vršenja službene dužnosti. Primera radi to može biti krivično delo iz čl. 137. KZ-a „Zlostavljanje i mučenje“, koje se može izvršiti na dva načina. Ako neko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vređa ljudsko dostojanstvo, i u tom slučaju je zaprećena kazna zatvorom do jedne godine, ili ako neko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni način drugome nanese veliki bol ili teške patnje s ciljem da od njega ili od trećeg lica dobije priznanje, iskaz ili drugo obaveštenje ili da se on ili neko treće lice zastraši ili nezakonito kazni, ili to učini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku diskriminacije, u kom slučaju je zaprećena kazna zatvora od šest meseci do pet godina. Međutim, ako ovo krivično delo učini službeno lice u vršenju službe, za prvi slučaj kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine, a za drugi slučaj zatvorom od dve do deset godina. U krajnjem, policijski službenici koji su primenili fizičku silu u meri koja je protivna zakonu, i time nekog od učesnika telesno povredili, mogu biti eventualno procesuirani i za izvršenje krivičnog dela iz čl. 121. KZ-a „Teška telesna povreda“, kao i iza izvršenje krivičnog dela iz čl. 122. KZ-a „Laka telesna povreda“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *