ZBOG ČEGA JE ZAPRAVO UKINUTA PRESUDA DRAGOLJUBU SIMONOVIĆU

Objašnjenje pojmova „bitne povrede odredaba krivičnog postupka“, „prekoračenje optužbe“ i „privilegovani svedok“

Dnevni list „Politika“, u svojoj rubrici „Hronika“, dana 26.12.2021. godine, objavio je odličan tekst pod naslovom „Šta je rečeno a šta piše u presudi Dragoljubu Simonoviću“, u kojem sjajna novinarka Miroslava Derikonjić, koja zajedno sa svojom koleginicom Aleksandrom Petrović veoma dobro poznaje krivično-pravnu materiju, pokušava da objasni široj javnosti koji su razlozi ukidanja prvostepene presude Drugog osnovnog suda u Beogradu, kojom presudom je bivši predsednik Opštine Grocka Dragoljub Simonović nepravnosnažno oglašen krivim zbog podstrekavanja na izvršenje krivičnog dela koje se sastojalo u paljenju kuće novinara Milana Jovanovića, i kojom mu je izrečena kazna zatvora. Kao i sam krivični postupak povodom ovog slučaja, tako i ovo ukidanje prvostepene presude izazvalo je veliko interesovanje javnosti, čak i otvoreno negodovanje i oštre proteste pojedinih ličnosti iz javnog života, koji smatraju da su nepravni razlozi doveli do ukidanja prvostepene presude, odnosno da je po sredi uticaj i pritisak „politike“ na sud.

Ovaj tekst predstavlja korak dalje u pokušaju da se pravni razlozi navedeni u presudi Apelacionog suda u Beogradu objasne široj laičkoj javnosti, kako bi svako mogao za sebe da donese zaključak o tome da li je sa stanovišta krivičnog prava ukidanje presude bilo opravdano, ili je ipak po sredi upliv spoljnih uticaja u pravosuđe.

Bitne povrede odredaba krivičnog postupka

U predmetnom tekstu navedeno je da se iz odluke Apelacionog suda u Beogradu, kojom je po žalbama branilaca okrivljenih ukinuta prvostepena presuda Drugog osnovnog suda u Beogradu, može zaključiti da Apelacioni sud u Beogradu nije ispitivao ispravnost odluke Drugog osnovnog suda u Beogradu o krivici Dragoljuba Simonovića (pravnici praktičari rekli bi da sud nije razmatrao prvostepenu presudu u meritumu), već da su razlozi ukidanja procesne prirode - povrede procedure prilikom sprovođenja prvostepenog postupka. Prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku („Sl. glasniku RS“, broj 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014, 35/2019, 27/2021-OUS i 62/2021-OUS) – u daljem tekstu ZKP, takve povrede procedure nazivaju se „bitne povrede odredaba krivičnog postupka“, i odredbom iz čl. 437. st. 1. tač. 1. ZKP-a označene su kao jedan od ukupno četri moguća žalbena razloga. U praksi, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, ako se utvrdi da su načinjene, zaista uglavnom dovode do ukidanja prvostepene presude. Tačnije, postoje tzv. apsolutno bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje kada su načinjene bezuslovno predstavljaju razlog za ukidanje prvostepene presude (apsolutno bitne povrede odredaba krivičnog postupka taksativno su navedene u odredbi iz čl. 438. st. 1. ZKP-a, i ima ih ukupno jedanaest). Osim ovih, postoje i tzv. relativno bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje su propisane odredbom iz čl. 438. st. 2. ZKP-a, i koje mogu, ali i ne moraju biti razlog ukidanja prvostepene presude.

O kakvim tačno bitnim povredama postupka se radi u konkretnom slučaju? Novinarka Miroslava Derikonjić dalje u tekstu objašnjava da je Apelacioni sud u Beogradu utvrdio da je prvostepeni sud načinio dve „povrede procedure“, odnosno dve bitne povrede odredaba krivičnog postupka – da je izmenio činjenični opis krivičnog dela u izreci presude, u odnosu na činjenični opis krivičnog dela iz dispozitiva optužnice po kojoj je vođen krivični postupak (stručno rečeno radi se o „prekoračenju optužbe“), te da je na glavnom pretresu (to je ono što se laički označava kao suđenje) pročitao iskaz svedoka koji je imao status „privilegovanog svedoka“ a da isti taj svedok nije bio uredno pozvan na glavni pretres. Dakle, izdavaju se dva pojma koja je potrebno objasniti, kako bi i sami napred navedeni razlozi ukidanja mogli biti pravilno shvaćeni – „prekoračenje optužbe“ i „privilegovani svedok“.

Prekoračenje optužbe

Šta se podrazumeva pod „prekoračenjem optužbe“? Zbog čega je za sud zabranjena izmena činjeničnog opisa u izreci presude, u odnosu na činjenični opis krivičnog dela iz dispozitiva optužnice po kojoj je vođen krivični postupak? Zašto je zbog ovoga u konkretnom slučaju Apelacioni sud u Beogradu ukinuo prvostepenu presudu?

Da bi dobili odgovore na ova pitanja potrebno je prethodno razumeti da u krivičnom postupku KRIVIČNI SUD sudi o određenom krivičnom delu, ali ne tako što sam određuje koji životni događaj i koje konkretne faktičke radnje bi trebalo razmatrati u kontekstu da li je krivično delo izvršeno i da li ga je izvršio onaj kome se sudi. Krivični sud na glavnom pretresu sudi o onom životnom događaju koji je određen kroz opis konkretnih faktičkih radnji i o onom potencijalnom učiniocu istog, koje je kao takve u OPTUŽNOM AKTU (to mogu biti optužnica i optužni predlog) označilo nadležno tužilaštvo. Ukratko, sud sudi o onome što je uslovno rečeno „napisano“ u optužnom aktu od strane tužilaštva. Primera radi, ukoliko sud u toku postupka utvrdi da nema dokaza da je određeno lice kome se sudi izvršilo određene radnje koje mu se stavljaju na teret optužnim aktom, odnosno određene radnje opisane u dispozitivu optužnog akta, ali prilikom dokazivanja dođe do zaključka da je od strane istog tog lica u kontekstu istog životnog događaja izvršeno neko drugo krivično delo, koje bi trebalo drugačije opisati kroz opis faktičkih radnji, sud NIJE OVLAŠĆEN da to lice osudi za to drugo krivično delo, ukoliko nadleženo tužilaštvo nije prethodno izmenilo optužni akt u tom smislu. U tom slučaju, sud je u obavezi da lice kome se sudi oslobodi od optužbe za krivično delo koje mu se stavlja na teret, a propust je tužilaštva što u toku postupka nije prepoznalo da je zapravo izvršeno drugo krivično delo, te što u tom smislu nije izvršilo izmenu optužnog akta. Ovakav sistem je civilizacijska tekovina koja je za cilj imala da spreči ono što je naš narod opisao kroz izreku „kadija te tuži kadija ti sudi“.

Shodno navedenom u prethodnom stavu, zakonodavac u odredbi iz čl. 420. ZKP-a propisuje ODNOS PRESUDE I OPTUŽBE, te u st. 1. tog člana određuje: Presuda se može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na delo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj ili na glavnom pretresu izmenjenoj ili proširenoj optužnici. Sa druge strane pak, sudu je u st. 2. istog člana data sloboda da jedan isti činjenični opis može slobodno kvalifikovati kao drugo krivično delo (ukoliko je tužilaštvo recimo pogrešilo sa kvalifikacijom), ali bez izmena i intervencije u samom činjeničnom opisu datom u optužnom aktu.

Obzirom na napred citiranu odredbu iz čl. 420. st. 1. ZKP-a, zakonodavac je morao da propiše i „sankciju“ za slučaj da sud prekrši ovu odredbu, odnosno za slučaj da sud presudi o nečemu što se kao životni događaj po svom faktičkom opisu razlikuje od onoga što je opisano u optužnom aktu. Zbog toga je u odredbi iz čl. 438. st. 1. tač. 9. ZKP-a propisano PREKORAČENJE OPTUŽBE kao APSOLUTNO bitna povreda odredaba krivičnog postupka, te ukoliko sud svojom presudom u izreci iste IZMENI činjenični opis u odnosu na činjenični opis dat u dispozitivu optužnog akta, na način da je suštinski izmenjen životni događaj koji je inicijalno opisan u dispozitivu optužnog akta, onda to predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka u vidu prekoračenja optužbe, i uvek je to razlog za UKIDANJE prvostepene presude!

Da li to znači da sud ne može uopšte da vrši bilo kakve izmene u činjeničnom opisu, čak ni one kojima se ne menja suštinski životni događaj o kome se sudi? Naravno da ne znači! Sud može vršiti izmene činjeničnog opisa na način kojim se suštinski ne menja životni događaj o kome se sudi, odnosno na način kojim se suštinski ne vrši izmena opisa faktičkih radnji koje se optužnim aktom stavljaju na teret licu kome se sudi, a kojim izmenama se isti taj činjenični opis upodobljava rezultatima dokazivanja u toku glavnog pretresa. Npr. ukoliko je optužnim aktom nekom licu stavljeno na teret da je izvršio krađu tako što je protipravno prisvojio nečiji novčanik određenog dana u 12 sati, ali sud u toku dokazivanja utvrdi da je to lice to zaista i učinilo, ali ne u 12 sati već u 13 sati, sud je slobodan da u tom smilsu izmeni činjenični opis, uz obavezu da u obrazloženju presude navede razloge za takvu izmenu.

U konkretnom krivičnom postupku protiv Dragoljuba Simonovića, Apelacioni sud u Beogradu je odlučujući o žalbama odbrane utvrdio da je prvostepeni Drugi osnovni sud u Beogradu upravo načinio apsolutno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka tako što je prekoračio optužbu, odnosno tako što je izvršio izmenu činjeničnog opisa krivičnog dela u izreci presude, u odnosu na činjenični opis krivičnog dela iz dispozitiva optužnice po kojoj je vođen krivični postupak, a da za takav svoji postupak u obrazloženju nije naveo razloge (osim što je obrazložio zbog čega je iz činjeničnog opisa u izreci presude izostavio navod da je oštećeni Milan Jovanović po zanimanju novinar), što kako smo iz prethodnih stavova u ovom tekstu mogli da zaključimo, ZAISTA JESTE zakonom propisani osnov i razlog za ukidanje presude!

Privilegovani svedok

Iskaz svedok je jedan od mogućih dokaznih sredstava u krivičnom postupku, a sadržina iskaza svedoka je jedan od mogućih dokaza u krivičnom postupku, kojim se posredno ili neposredno utvrđuju činjenice koje su bitne za odluku o predmetu krivičnog postupka. Potrebno je znati da se svedoci po pravilu najpre ispituju od strane tužilaštva, u toku istrage ili prilikom preduzimanja pojedinih istražnih radnji, te kada krivični postupak „dođe“ u fazu glavnog pretresa, odnosno u fazu suđenja pred sudom, načelno postoje dve opcije za izvođenje ovog dokaza – sud može ponovo pozvati lice koje je ispitano kao svedok i ponovo ga neposredno ispitati na samom glavnom pretresu, a pod određenim uslovima takvo lice se ne mora ponovo pozivati, već se njegov iskaz koje dalo kao svedok u toku istrage ili prilikom preduzimanja pojedinih istražnih radnji ČITA na glavnom pretresu, i time se smatra da je dokaz ispitivanjam svedok IZVEDEN na glavnom pretresu.

Takođe je potrebno znati da je obaveza svedočenja ZAKONSKA OBAVEZA svakog građanina Republike Srbije, te da se načelno svedočenje ne može uskratiti. Ukoliko jedno lice koje je pozvano kao svedok u krivičnom postupku odbije da svedoči, za takvo odbijanje može biti kažnjeno. Međutim, postoji kategorija tzv. PRIVILEGOVANIH SVEDOKA, i u istu spadaju lica koja su zbog svog bliskog odnosa sa licem kome se sudi kao potencijalnom izvršiocu određenog krivičnog dela OSLOBOĐENA OBAVEZE SVEDOČENJA. Tačnije, ta lica mogu ali i ne moraju svedočiti, te je organ koji sprovodi ispitivanje takvog lica kao svedoka u obavezi da pre početka ispitivanja takvog lica, tom licu predoči njegov status privilegovanog svedoka, odnosno da to lice upozori da je slobodno da uskrati svedočenje, ukoliko tako želi. Odredbom iz čl. 94. st. 1. ZKP-a propisano je da su od dužnosti svedočenja oslobođena sledeća lica:

  1. lice sa kojim okrivljeni živi u braku, vanbračnoj ili drugoj trajnoj zajednici života;
  2.  srodnik okrivljenog po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do trećeg stepena zaključno, kao i srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno;​
  3. usvojenik i usvojitelj okrivljenog.

Ukoliko je lice koje spada u krug tzv. privilegovanih svedoka pozvano da svedoči u toku istrage ili prilikom preduzimanja pojedinih istražnih radnji, te ukoliko je isto PRISTALO da svedoči i nakon što mu je predočeno njegovo pravo da je oslobođeno od dužnosti svedočenja, kasnije na glavnom pretresu, iskaz takvog svedoka može da se čita bez ponovnog neposrednog ispitivanja na glavnom pretresu, samo i isključivo ukoliko je takvo lice prethodno uredno pozvano da pristupi na glavni pretres, ali isto nije pristupilo niti je opravdalo svoj izostanak! Ovo je propisano odredbom iz čl. 406. st. 2. ZKP-a, i takvom odredbom je namera zakonodavca bila da omogući ovim licima da koriste svoje pravo oslobođenja od svedočenja sve do kraja krivičnog postupka, obzirom da ova lica imaju pravo da na glavnom pretresu uskrate svedočenje čak i ako su prethodno u istrazi ili prilikom preduzimanja pojedinih istražnih radnji pristala da svedoče. Zato se ta lica kao svedoci UVEK pozivaju na glavni pretres, te ukoliko pristupe sudu ponovo im se predočava njihovo pravo da ne moraju da svedoče, a ukoliko ne pristupe a uredno su pozvana, nastupa pravna pretpostavka da su ta lica saglasna sa prethodno iskazanim stavom da se ne žele koristiti svojim pravom, odnosno da žele da svedoče. Samim tim ispunjeni su uslovi da se njihov iskaz čita na glavnom pretresu.

Ako se vratimo na ono što je tema, vidimo da je u tekstu Politike navedeno da je Apelacioni sud u Beogradu takođe utvrdio da je Drugi osnovni sud u Beogradu, odnosno postupajući sudija, odlučio da se čita iskaz svedoka koji ima status tzv. privilegovanog svedoka, a da to lice prethodno nije bilo uredno pozvano na glavni pretres. Na osnovu napred navedenog proizilazi da je na ovaj način prvostepeni sud načinio povredu odredbe iz čl. 406. st. 2. ZKP-a, a to predstavlja tzv. relativno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, koja pod određenim uslovima može biti razlog ukidanja prvostepene presude!

Zaključak

Uz ogradu da nisam neposredno upoznat sa sadržinom niti prvostepene presude Drugog osnovnog suda u Beogradu kojom je Dragoljub Simonović oglašen krivim, niti pak odluke Apelacionog suda u Beogradu kojom je ova prvostepene presuda ukinuta, na osnovu onoga što je u svom tekstu novinarka Miroslava Derikonjić navela o razlozima ukidanja datim u obrazloženju odluke Apelacionog suda u Beogradu, mogu izvesti zaključak da su u krivično-pravnom smislu od strane Drugog osnovnog suda u Beogradu nesporno učinjene povrede odredaba krivičnog postupka koje zaista predstavljaju razlog i zakonski osnov za ukidanje presude. Zbog čega su takve povrede odredaba krivičnog postupka učinjene od strane sudije koji je u tom trenutku u smislu karijere bio neposredno pred odlazak u penziju, dakle od strane sudije koji nesumnjivo ima dovoljno radnog iskustva, to je pitanje na koje ne mogu odgovoriti, ali koje se opravdano nameće kao potpuno legitimno.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *