POKUŠAJ UBISTVA VOĐE
KAVAČKOG KLANA U UKRAJINI

Da li je moguće krivični postupak protiv osumnjičenih
sprovesti u Republici Srbiji?

U toku protekle nedelje gotovo svi mediji u okviru crne hronike kao udarnu preneli su vest da je u utorak 26.05.2020. godine, u Kijevu, izvršen pokušaj ubistva navodnog vođe tzv. Kavačkog kriminalnog klana čija je pretežna „delatnost“ krijumčarenje opojne droge kokain, izvesnog Radoja Zvicera, starog 37 godina. Obzirom na „istoriju“ međusobnih obračuna pripadnika ovog klana sa pripadnicima suparničkog tzv. Škaljarskog klana, a naročito obzirom na brutalnost i intezitet dosadašnjih obračuna, te imajući u vidu da su obračuni preduzimani ne samo na teritoriji Republike Crne Gore, već često i na teritoriji Republike Srbije, ova vest je razumljivo izazvala veliko interesovanje javnosti.

Još veće interesovanje izazvala je vest takođe o ovom događaju, koja je objavljena u četvrtak 28.05.2020. godine, da su nadležni organi Republike Ukrajine otkrili i lišili slobode četvoricu osumnjičenih za pokušaj ubistva Radoja Zvicera, te da se radi o dvojci državljana Republike Srbije (navodni neposredni izvršioci, koji su neposredno ispaljivali hice), i dvojci državljana Republike Crne Gore.

Očigledno je da su državni organi Republike Ukrajine u vezi ovog krivičnog događaja već započeli krivično procesuiranje ovih lica (u medijima se mogu naći objave koje upućuju na preduzimanje „hitnih istražnih radnji“), ali se ipak postavlja pitanje da li postoje zakonske pretpostavke da se protiv državljana Republike Srbije koji su osumnjičeni za izvršenje ovog krivičnog dela (pokušaj ubistva), sprovede krivični postupak u Republici Srbiji, pred nadležnim tužilaštvom i sudom Republike Srbije, uprkos tome što je mesto izvršenja van teritorije Republike Srbije?

Prvo, odredbom iz čl. 8. st. 1. Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) – u daljem tekstu KZ, propisano je da krivično zakonodavstvo Srbije važi za državljanina Srbije i kad u inostranstvu učini krivično delo, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude izručen Srbiji.

Drugo, odredbom iz čl. 113. KZ-a propisano je krivično delo ubistvo - ko drugog liši života, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina, dok je odredbom iz čl. 30. KZ-a propisano da ko sa umišljajem započne izvršenje krivičnog dela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog dela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

Evropska Konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima Saveta Evrope (članice Saveta Evrope su i Republika Srbija i Republika Ukrajina, i obe države su ratifikovale i stavile u primenu ovu Konvenciju – Republika Ukrajina 1995. godine, a Republika Srbija 2002. godine) u odredbi iz čl. 2. st. 1. propisuje da:

Svaka strana ugovornica koja je prema sopstvenom zakonodavstvu nadležna za krivično gonjenje, za svrhe primene ove konvencije, može da se odrekne ili uzdrži od gonjenja osumnjičenog lica koje je ili će biti gonjeno za isto krivično delo u drugoj državi ugovornici.

Dakle, odgovor na naše pitanje sa početka je pozitivan – DA, POSTOJE ZAKONSKE PRETPOSTAVKE da se protiv državljana Republike Srbije koji su osumnjičeni za izvršenje ovog krivičnog dela (pokušaj ubistva), sprovede krivični postupak u Republici Srbiji, pred nadležnim tužilaštvom i sudom Republike Srbije, uprkos tome što je mesto izvršenja van teritorije Republike Srbije!

Ovo zato što se načelno krivično zakonodavstvo Republike Srbije primenjuje na državljane Republike Srbije koji u inostranstvu izvrše krivično delo koje se prema našem zakonu smatra krivičnim delom, ukoliko se zateknu na teritoriji Republike Srbije, ili budu izručeni, zatim zato što se konkretne radnje za koje se sumnjiče konkretni državljani Republike Srbije i prema krivičnom zakonodavstvu Republike Srbije smatraju kažnjivim krivičnim delom (pokušaj ubistva), kao i zato što su i Republika Srbija i Republika Ukrajina potpisnice Evropske Konvencije o prenosu postupka u krivičnim stvarima Saveta Evrope, primenom čijih odredaba Republika Srbija može zahtevati preuzimanje krivičnog postupka od Republike Ukrajine, ali i Republika Ukrajina može predložiti ustupanje istog Republici Srbiji, naravno u oba slučaja uz izručenje osumnjičenih.

Do ustupanja ili preuzimanja vođenja krivičnog postupka u ovom slučaju najverovatnije neće doći, i verovatno će izostati takva inicijativa kako sa strane Republike Srbije, tako i sa strane Republike Ukrajine. Međutim, mišljenja smo da bi takva inicijativa od strane Republike Srbije bila više nego opravdana, imajući u vidu u kojoj meri kriminalne delatnosti tzv. Kavačkog i tzv. Škaljarskog klana utiču na Republiku Srbiju, i to ne samo u bezbednosnom smislu, već i u političkom i ekonomskom.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *