"SLUČAJ"​ DRAGANA BJELOGRLIĆA

Kratka priča o krivičnom delu nasilničko ponašanje

Ovaj tekst nema za cilj „osudu“ i pre samog početka krivičnog postupka, niti za cilj ima javnu osudu bilo čijeg ponašanja, te ni u kom slučaju ne krši pretpostavku nevinosti Dragana Bjelogrlića. Upravo suprotno! Ovaj tekst je donkihotovski pokušaj da se javnost željna površnih senzacija događaja koji se mogu svrstati u crnu hroniku, zainteresuje i za suštinu i sadržinu istih sa stanovišta krivičnog prava. Bitno je shvatiti važnost pretpostavke nevinosti, i da je pravilna primena krivičnog prava složen proces, koji može sprovesti jedino i isključivo organi krivičnog postupka. Nikako mediji i javnost!

Gotovo svi elektronski portali objavili su danas 23.08.2021. godine da je poznati glumac Dragan Bjelogrlić, u ranim jutarnjim časovima, u niškom Hotelu „Ambasador“, fizički napao takođe poznatog reditelja Predraga Gagu Antonijevića. Blagodeti 21-og veka i transhumanističke stvarnosti koja postaje sve stvarnija, pružili su nam priliku da se i sami uverimo šta se zapravo dogodilo, uvidom u zapis kamera hotelskog sistema za video nadzor.

Kasnije u toku dana su se nadovezala izveštavanja o tome da je Dragan Bjelogrlić priveden u policijsku stanicu, da je tamo najpre zadržan radi davanja izjave, ali da mu je kasnije ipak određeno policijsko zadržavanje u trajanju od 48 sati, naravno nakon konsultacija sa dežurnim zamenikom Osnovnog javnog tužioca u Nišu. Kako „slučaj“ ima veliki medijski „potencijal“, to je neumorno kliktanje korisnika predmetnih medijskih portala na linkove čiji su naslovi u vezi sa ovim događajem, dovelo do toga da su urednici dodatno „dodali gas“. Rezultat svega toga je da se oglasio i sam postupajući zamenik Osnovnog javnog tužioca u Nišu, Vladimir Stanojević, koji je između ostalog saopštio da se Dragan Bjeloglić sumnjiči za krivično delo nasilničko ponašanje.

Upravo ovde dolazimo do onoga što nas zanima sa stanovišta krivičnog prava! Da li su u radnjama Dragana Bjelogrlića koje se mogu videti na snimku, sadržani svi elementi krivičnog dela nasilničko ponašanje? Drugim rečima, obzirom da se iz snimka može uslovno utvrditi šta je Dragan Bjelogrlić uradio (snimak ostavlja malo prostora za sumnju), da li to predstavlja krivično delo nasilničko ponašanje?!

Koliko god suvoparno i dosadno bilo, ne može se bez zakonske definicije!

Krivično delo nasilničko ponašanje propisano je u odredbi iz članu 344. Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005-ispr., 107/2005-ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014) – u daljem tekstu KZ, koji glasi:
(1) Ko grubim vređanjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrožava spokojstvo građana ili teže remeti javni red i mir,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno u grupi ili je pri izvršenju dela nekom licu nanesena laka telesna povreda ili je došlo do teškog ponižavanja građana,
učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Dakle, ovo krivično delo su u svom osnovnom obliku može izvršiti na jedan od četiri alternativno propisanih načina:
    • grubim vređanjem ili zlostavljanjem drugog, ili
    • vršenjem nasilja prema drugom, ili
    • izazivanjem tuče, ili
    • drskim i bezobzirnim ponašanjem,

ali je NUŽNO da usled preduzimanja jedne od napred navedenih radnji došlo do značajnijeg ugrožavanja spokojstva građana, ili je usled te i takve radnje došlo do težeg remećenja javnog reda i mira. Nema krivičnog dela nasilničko ponašanje bez obzira ako je preduzeta jedna ili više napred navedenih radnji izvršenja, ukoliko usled tih radnji nije došlo do značajnijeg ugrožavanja spokojstva građana, ili je usled te i takve radnje došlo do težeg remećenja javnog reda i mira! Kao što se možete i sami uveriti, za krivično delo nasilničko ponašanje u svom osnovnom obliku propisanom u čl. 344. st. 1. KZ-a, propisana je kazna zatvora do tri godine.

U stavu 2. istog člana propisan je kvalifikovan – teži oblik ovog krivičnog dela, za koji je propisana kazna zatvora u trajanju od šest meseci do pet godina. Ukratko, ovaj teži oblik postoji uvek kada je usled radnji izvršenja koja mogu da se podvedu pod osnovni oblik ovog krivičnog dela, ispunjen barem jedan od tri alternativno propisanih uslova:
    • da su radnje izvršene u grupi,
    • ili je pri izvršenju dela nekom licu nanesena laka telesna povreda,
    • ili je došlo do teškog ponižavanja građana.

Sada je vreme da napred izneto primenimo na „slučaj“ Dragana Bjelogrlića, rukovodeći se pretpostavkom da su činjenice o tome šta se dogodilo utvrđena na osnovu pomenutog video zapisa, kao i pretpostavkom da je nesretni Predrag Gaga Antonijević u ovom događaju pretrpeo lake telesne povrede, opet na osnovu fotografija objavljenih u medijima, uz ogradu da u krivičnom postupku bitne činjenice mogu biti i drugačije utvrđene.

Kada se ima u vidu sadržina predmetnog video zapisa, odnosno kada se imaju u vidu radenje koje je preduzeo Dragan Bjelogrlić, i kada se imaju u vidu fotografije sa navodnim povredama Predraga Gage Antonijevića, vrlo je verovatno da u konkretnom slučaju u ponašanju Dragana Bjelogrlića imamo dva od ukupno tri elementa kvalifikovanog oblika krivičnog dela nasilničko ponašanje iz čl. 344. st. 2. KZ-a:
    • vršenje nasilja prema drugom, i
    • nanošenje lakih telesnih povreda prilikom takvog vršenja nasilja.

Međutim, sporno je da li u konkretnom slučaju postoji i treći, nužni element, bez koga nema ovog krivičnog dela – da li je usled tog i takvog navodnog vršenja nasilja od strane Dragana Bjelogrlića, usled kojeg je Predrag Gaga Antonijević navodno pretrpeo lake telesne povrede, došlo i do značajnijeg ugrožavanja spokojstva građana, ili do težeg remećenja javnog reda i mira?! Upravo odgovor na ovo pitanje biće ujedno i odgovor da li bi za radnje koje je preduzeo, Dragan Bjelogrlić mogao biti oglašen krivim za krivično delo nasilničko ponašanje, bilo za njegov osnovni, bilo za njegov kvalifikovani oblik! Problem je u tome što se odgovor na ovo pitanje ne može dati prostim uvidom u snimak. Biće potrebno da se najpre od strane tužilaštva, a zatim verovatno i od strane suda na glavnom pretresu, saslušaju svi svedoci, te da se na osnovu njihovih svedočenja izvodi zaključak o tome da li u konkretnom slučaju došlo do značajnog ugrožavanja spokojstva građana, odnosno da li je došlo do težeg remećenja javnog reda i mira ili ne. Naravno, ukoliko nema elemenata krivičnog dela nasilničko ponašanje, ne znači da ne može biti elemenata nekog drugog krivičnog dela, recimo laka telesna povreda iz čl. 122. st. 1. KZ-a, ali je to krivično delo koje ne goni javni tužilac po službenoj dužnosti, već samo oštećeni podnošenjem privatne krivične tužbe.

Zaključak je uvek isti! Da bi se bez svake sumnje utvrdilo da li je neko zaista izvršio krivično delo za koje se tereti, potrebno je pravilno i zakonito sprovesti krivični postupak! Ne postoji drugi način! „Suđenje“ u medijima, i medijski linč, uvek samo otežavaju vođenje krivičnog postupka, te je potrebno uzdržavanje od senzacionalizma prilikom izveštavanju o ovakvim događajima, koliko god da su akteri poznate ličnosti i koliko god da je javnost „žedna“ bombastičnih naslova!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *